Akutni bronhitis
Definicija
Akutni bronhitis predstavlja akutno zapaljenje traheje i glavnih bronha. Javlja se uglavnom u toku ili neposredno poslije akutnih virusnih infekcija gornjih dišnih puteva, najčešće za vrijeme zimskih mjeseci. Akutni bronhitis obično prolazi tijekom nekoliko dana, iako kašalj može biti prisutan tri ili više tjedana.
Etiologija
Akutni bronhitis mogu uzrokovati različite mineralne ili biljne prašine, isparenja jakih kiselina, amonijak, duhanski dim. Također, različite vrste virusa mogu dovesti do nastanka ove bolesti, dok su bakterije rijetki uzročnici. Virusne infekcije obično prethode sekundarnim bakterijskim infekcijama. Faktori kao što su: izloženost respiratomim iritansima, hladnoća, umor, loša prehrana, dovode do pada imuniteta i doprinose nastanku infekcije. Infekcije su česte u bolesnika s kroničnim sinusitisom, a kod djece s uvećanim krajnicima. Najčešći uzročnici sekundame bakterijske infekcije su: Haemophilus influenzae i Streptococcus pneumoniae.
Klinička slika
Simptomi koji dominiraju kod bronhitisa su kašalj, iskašljavanje, zviždanje u prsima i blago povišena tjelesna temperatura. U početku bolesti kašalj je suh, nadražajni, sličan kašlju u astmi, a zatim počinje iskašljavanje. Nakon izvjesnog vremena iskašljaj može postati obilniji, sluzav. Ovakav iskašljaj ukazuje na bakterijsku infekciju. Kod bolesnika dolazi do porasta tjelesne temperature do 39 ° C, što traje tri do pet dana, nakon toga se povlače akutni simptomi, iako kašalj može se prolongira na nekoliko tjedana.
Dijagnoza
Pravilna dijagnoza akutnog bronhitisa postavlja se na temelju simptoma i znakova. Liječnik stetoskopom može čuti šumove, sviranje ili piskanje nakon kašljanja. Ako su simptomi bolesti ozbiljniji i duže traju, potrebno je napraviti rendgenski snimku pluća zbog sumnje na upalu pluća. Bakteriološki pregled sputuma nije neophodan, osim kod bolesnika s povećanim rizikom, a to su stare osobe, oboljeli od kronične opstrukcijske bolesti pluća, malignih bolesti, tuberkuloze ili nedavno preležane pneumonije.
Liječenje
Dok osoba ima povišenu tjelesnu temperaturu potrebno je mirovanje, odmor i unos dovoljne količine tekućine (3 do 4 litre dnevno). Analgetici i antipiretici se koriste protiv bolova i za povišenu temperaturu. Odluka o upotrebi antibiotika donosi se na temelju kliničke slike, dužine trajanja simptoma bolesti, karakteristika sputuma i prethodnog zdravstvenog stanja bolesnika.
Prevencija
Česte napade bronhitisa može uzrokovati nešto iz neposrednog okruženja bolesnika. Hladnoća, blizina smetlišta, dim cigarete mogu učiniti bolesnika osjetljivijim. Posebno su ugrožene osobe koje dugi niz godina konzumiraju cigarete. Kod težih slučajeva je potrebno i promijeniti mjesto boravka.
Literatura:
- McLuckie A, ed. (2009). Respiratory disease and its management. New York: Springer. p. 51. ISBN 978-1-84882-094-4.
- Pommerville JC (2010). Alcamo’s Fundamentals of Microbiology (9th ed.). Sudbury, MA: Jones & Bartlett. p. 323. ISBN 978-0-7637-6258-2.
- “Pneumonia – Causes and Risk Factors | NHLBI, NIH”. nhlbi.nih.gov. 24 March 2022. Retrieved 1 October 2022.
- Caldeira D, Alarcão J, Vaz-Carneiro A, Costa J (July 2012). “Risk of pneumonia associated with use of angiotensin converting enzyme inhibitors and angiotensin receptor blockers: systematic review and meta-analysis”. BMJ. 345 (jul11 1): e4260. doi:10.1136/bmj.e4260. PMC 3394697. PMID 22786934. Susceptibility is higher among elderly people (≥65 years)
- “Complications and Treatments of Sickle Cell Disease | CDC”. Centers for Disease Control and Prevention. 12 June 2019. Retrieved 6 May 2020.
