Dijareja

Definicija

Dijareja ili proljev je jedna od najčešćih zdravstvenih tegoba. Definiran je kao prisustvo tri ili više vodenastih stolica u 24 sata. U većini slučajeva uzročnik je određeni infekt, odnosno virus ili bakterija, pa ga stoga zovemo infektivni proljev.

Etiopatogeneza

Gotovo svaka osoba se bar jednom godišnje susretne s blažim simptomima proljeva (dijareje).

Među bakterijskim uzročnicima proljeva kod odraslih najčešći je Campilobacter, dok je Salmonella druga po učestalosti. Proljev se nekad javlja u manjim ili većim epidemijama, kao što su norovirusne infekcije, dok su na drugom mjestu epidemije uzrokovane Salmonellom, a potom rota virusne epidemije i kampilobakterioze.

Infekcija Clostridioidesom jedna je od češćih uzročnika enterokolitisa, odnosno upale tankog i debelog crijeva, uglavnom u starijoj populaciji kroničnih bolesnika koji su primali antimikrobnu terapiju i bili često hospitalizirani.

Enterokolitis uzrokovan toksinom Clostridioidesa je infekcija koja je u porastu u svim europskim zemljama. S druge strane, postoje i rjeđi uzročnici – kriptosporidija, enterohemoragična Escherihia coli i šigela.

Klinička slika

Kod inače zdravih osoba obično se smiruje kroz nekoliko dana uz simptomatsku terapiju. Infektivni proljev obično je posljedica unosa kontaminirane hrane ili vode u organizam, ili rezultat infekcije fekalno-oralnim putem, prljavim rukama i sl.

U težim slučajevima, čije je simptome potrebno na vrijeme prepoznati, dolazi do značajnog gubitka vode i soli (elektrolita). Učestale stolice mogu biti praćene febrilitetom i bolovima u trbuhu te ponekad primjesama krvi u stolici. Događa se i da bolesnici imaju više od dvadesetak stolica dnevno. U takvim slučajevima indicirana je evaluacija liječnika, analiza stolice, a rjeđe i antimikrobna terapija. To je osobito važno u bolesnika s kroničnim bolestima te kod imunosuprimiranih bolesnika.

Ponekad se susrećemo i s pojmovima kao što su putnička dijareja, što se odnosi na proljev povezan s boravkom ili povratkom iz specifičnih geografskih područja, obično s nižim higijenskim standardima. Drugi pojam, koji je u zadnje vrijeme sve aktualniji, je postantimikrobni proljev, koji se obično javlja u bolesnika s komorbiditetima ili nakon dugotrajnog bolničkog liječenja.

Neke neinfektivne bolesti mogu također imati simptome gastroenterokolitisa, odnosno, upale sluznice želuca i crijeva: proljev i krv u stolici, kao na primjer ulcerozni kolitis, Crohnova bolest , ishemični kolitis i druge.

S obzirom na trajanje tegoba, akutni proljev je stanje kada simptomi traju kraće od 14 dana. Najčešće je infektivne prirode. Simptomi obično počinju 12 sati do četiri dana nakon ulaska uzročnika u organizam, a smiruju se nakon tri do sedam dana. U nekim oblicima bolesti može dominirati povraćanje, osobito u početku, što je češće kod virusnih proljeva te kod intoksikacija toksinima iz hrane. Njih karakterizira kratka inkubacija od par sati od obroka.

Učestale vodenaste stolice obično su simptomi upale tankog crijeva. Osim vodenastih stolica, bolesnik može imati oskudnije sluzave i krvave stolice koje su obično vezane uz upalu u području debelog crijeva. Povišena tjelesna temperatura također je obilježje akutnih crijevnih infekcija, a njezina visina i trajanje povezani su s težinom bolesti. O težini bolesti govore i znakovi dehidratacije, oskudnije mokrenje, nizak tlak te opća slabost.

Perzistentni proljev odnosi se na trajanje bolesti od 14 do 30 dana, dok stanje koje traje još dulje od toga nazivamo kroničnimproljevom i često je neinfektivne etiologije.

Uzročnici infektivnog proljeva mogu biti virusi (kao što su Noro-, Rota, Adeno-, Astrovirusi i drugi) i bakterije (Salmonella, Campiylobacter, Shigella, enterotoksična Escherichia coli, Yersinija, Clostridioides difficile i druge). U rjeđim slučajevima uzročnici mogu biti protozoe (Cryptosporidium, Giardia, Entamoeba i drugi). Iako je obično najčešća virusna etiologija, za teže oblike bolesti odgovorne su bakterije.

Podaci o nedavnom unosu određene hrane, simptomima osoba s kojima su oboljeli bili u kontaktu, trajanju inkubacije i putovanju mogu uputiti na dijagnozu, ali ne mogu biti sasvim pouzdani pri utvrđivanju konkretnog uzroka.

Upalni proljev, obično je karakteriziran primjesama krvi i sluzi u stolici, uz febrilitet, iako u početku stolice mogu biti vodenaste. Klasični uzročnici takvog stanja su Salmonella, Campylobacter, Shigella, Vibrio parahaemolyticus te enterohemoragična Escherihia coli, Yersinia i Entamoeba histolytica, kod kojih je inkubacija nešto duža.

Obilne primjese krvi u stolici mogu biti obilježje infekcije E. coli koja proizvodi Shiga toksin, ali su moguće i kod Shigelle, Campylobactera i Salmonelle. Međutim, takva slika se javlja i kod neinfektivne etiologije proljeva kao što su ishemični kolitis i upalne bolesti crijeva.

Klasični izvori infekcije i epidemiološki podaci ponekad mogu biti karakteristični. Na primjer, za bakterije Salmonellu i Campylobacter mogući izvor su jaja, meso, perad i nepasterizirano mlijeko. Za Shigellu sirovo povrće i fekalno zagađenje, za Yersiniju svinjetina, za Vibrio parahaemolyticus sirovi plodovi mora i školjke, a kod Entamoebe fekalno kontaminirana voda.

Kada bolest počinje kao proljev, ali uz nastavak sistemne bolesti, naročito glavobolje i znakova meningitisa, uzročnik može biti i Listerija, osobito kod trudnica i imunosuprimiranih bolesnika. Takvo ozbiljno stanje uvijek zahtjeva evaluaciju i liječenje infektologa. Listerija može biti povezana s konzumacijom mekanih sireva od nepasteriziranog mlijeka, delikatesnih mesnih proizvoda, nekih vrsta pašteta i kontaminiranog voća. Vodenaste stolice ukazuju na infekcije Noro, Rota i Adenovirusima, obično nakon inkubacije od jednog do tri dana. Češće su pogođena djeca te postoji mogućnost epidemija u kolektivima i obitelji.

Clostridioidesom uzrokovani proljev obično je povezan s prethodnom uporabom antibiotika, hospitalizacijom ili kemoterapijom.

Giardia lamblia može biti povezana s boravkom u prirodi i plivanjem u kontaminiranoj vodi.

Bolest uzrokovana hranom kontaminiranom toksinima Bacillus cereusa i enterotoksina Staphilococcus aureusa nastupa unutar par sati od unosa hrane i karakterizirana je naglim nastupom povraćanja i mučnine. Kod virusnih uzročnika povraćanje također može biti dominantan simptom.

Neinfektivni uzroci češći su kod perzistentnih i kroničnih proljeva. Ponekad lijekovi i alergije na hranu, celijakija i nepodnošenje laktoze te druge gastrointestinalne bolesti mogu dovesti do dijarealnih simptoma koji nisu posljedica bakterija i virusa.

Dijagnoza

Dijagnoza se postavlja na osnovu pregleda i kliničke slike.

Liječenje

Tokom trajanja proljeva, vaše tijelo gubi vodu, minerale i soli te je kod liječenja proljeva najbitnije spriječiti dehidraciju organizma upotrebom DuoCare. Liječenje bakterijskog uzroka isključivo uz konsultaciju sa ljekarom.

Literatura

1. Camilleri M, Murray JA: Diarrhea and Constipation, Pogl. 55, str. 264; i Binder HJ: Disorders of Absorption, pogl. 349, str. 1932, HPIM-19.